Sv. Ana

Čestitke i donacije prijatelja Doma

I ove su godine naši korisnici dobili pregršt prekrasnih darova: igračaka, školskog pribora, higijenskih potrepština, slatkiša. Dobri ljudi su stalno u akciji i žele one kojima je najteže obradovati i darivati. To im itekako uspijeva, jer naši korisnici, veliki i mali, se iskreno raduju svakom poklonu. Zato od srca hvala svima što svojom dobrotom i humanošću unose radost u živote onih kojima je teško.

Stručni skup Caritasova Skloništa u Splitu

Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja pri Caritasu Splitsko-makarske nadbiskupije i Sveučilište u Splitu organizirali su stručni skup „Iskustvo traume i posttraumatski rast kroz različite perspektive“ povodom obilježavanja sedme obljetnice rada Skloništa i Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u srijedu 28. studenoga u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu.

Na skupu su nastupili: Ivna Grubišić, dipl. teolog i voditeljica Skloništa, prof. dr. sc. prim. Dolores Britvić, dr. med i redoviti profesor na MEFST-u, dr. sc. Boris Vidović, predavač na KBF-u Split i Marta Grbić, mag. psihologije i psihologinja u Skloništu. Program je moderirala Silvana Burilović Crnov.

Skupu su nazočili: Jelena Hrgović Tomaš, zamjenica splitskog gradonačelnika, Magda Vrvilo, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju grada Splita, Marija Čizmić, privremena pročelnica Tajništva Splitsko-dalmatinske županije, s. Suzana Samardžić, ravnateljica Doma „Sv Ana“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja (Caritas Riječke nadbiskupije), Željka Barić, ravnateljica Doma Duga za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja iz Zagreba; Miljenko Jukić, zamjenik ravnatelja Caritasa Šibenske biskupije, Damir Janušić, ravnatelj Centra za profesionalnu rehabilitaciju, koji vodi i Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, Branka Reić Kukoč, savjetnica u uredu pravobraniteljice za djecu kao i brojni ravnatelji, voditelji i stručni radnici ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovnih ustanova i zdravstvenih ustanova.

Prikaz rada Skloništa za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja dala je voditeljica Skloništa Ivna Grubišić. Kapacitet je 9 osoba, 5 odraslih i 4 djece predškolske dobi. Kazala je da je zbog nedovoljnog kapaciteta u proteklih sedam godina zaprimljeno 175 zahtjeva, od toga je samo 57 zahtjeva realizirano (29%), a 124 odbijeno (71 % nerealizirano). Najčešće su u Skloništu boravile osobe između 30 i 50 godina starosti te sa srednjim stručnim obrazovanjem. Među prioritetne planove za budućnost navela je nastojanje oko povećanja smještajnog kapaciteta i prilagodbe pristupačnosti osobama s invaliditetom.

Drugo predavanje s naslovom „Od posttraumatskog poremećaja do posttraumatskog rasta“ održala je prof. dr. prim. Dolores Britvić. U svome je izlaganju govorila o stresu, krizi, psihotraumi i o tome zašto nastaju, potom o reakcijama na stres (akutnoj, prolongiranoj, normalnoj i abnormalnoj reakciji). Nabrojila je rizične faktore za razvoj posttraumatskog poremećaja: temperament, pozitivna osobna i obiteljska anamneza, depresija, anksioznost, socijalni status, rana trauma, potom izloženost traumatskom događaju te poslije traume struktura i funkcionalnost socijalne podrške i ekonomski izvori. Naglasila je da je najveći rizik nasilje koje jedan čovjek čini na drugoj osobi. Govoreći o posttraumatskom rastu navela je (prema Calhounu i Tedeschiu) pet područja: otvaranje novih životnih putova, odnosi s drugima, povećani osjećaj samopouzdanja, promjena stava prema životu i produbljivanje duhovnog života i promjena cijelog sustava životnih vrijednosti.

O tome „Ima li trauma smisla?“ govorio je logoterapeut dr. don Boris Vidović, a zadnje predavanje o rastu nakon traume u geštalt terapiji izložila je psihologinja Marta Grbić. Cilj ovoga stručnog skupa bio je upoznati sudionike s različitim pristupima poticanja pozitivnih promjena nakon suočavanja s izrazito stresnim ili traumatskim iskustvima, i to iz područja psihijatrije, psihologije te različitih psihoterapijskih pravaca. Stručni skup bio je namijenjen specijalistima psihijatrije, psiholozima, socijalnim pedagozima, pedagozima, socijalnim radnicima i ostalim stručnjacima zainteresiranim za ovu temu.

Regionalni forum

Socijalna radnica i stručna radnica Doma sudjelovale su od 13.11.2018.g. do 15.11.2018.g. na Regionalnom forumu Caritasa o zaštiti djece održanom u Mostaru u Duhovno-obrazovnom centru „Emaus“.

Organizatori foruma su bili Caritas BIH i Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan uz potporu Osthilfe-fonda biskupije Linz. Forum je bio namijenjen osobama iz upravljačkih struktura Caritasa i stručnjacima Caritasovih ustanova koje skrbe o djeci, a cilj je bio izraditi nacrt smjernica za zaštitu djece i mladih po uzoru na standarde Caritasa Internationalis. Cilj foruma je bio podići svijest o potrebi i važnosti izrade pravilnika za zaštitu djece, ponuditi konkretne upute, mehanizme i alate, razmijeniti iskustva i povezati ljude iz caritasa u dobrim praksama zaštite djece.

Na forumu su, uz organizatore, svoja izlaganja imali i međunarodni gosti: Jacob Winter, izvršni direktor Caritasa Internationalis i Sigried Spindlbeck, izvršna direktorica Osthilfe-fonda biskupije Linz.

Sanja Borić, pedagoginja

Advent - Božić

Molitva majke iz Doma sv. Ane za Došašće i njene Božićne želje

U Europskom parlamentu proslavljena 25. obljetnica djelovanja Sv. Ane

U Europskom parlamentu u Bruxellesu, 11. listopada, konferencijom u organizaciji hrvatske zastupnice Marijane Petir predstavljen je rad Sv. Ane – Caritasova doma za žene i djecu – žrtve obiteljskoga nasilja u Rijeci čime je ujedno proslavljena i 25. obljetnica djelovanja toga Doma.

Marijana Petir rekla je kako se „Europska unija posljednjih nekoliko godina suočava s intenzivnim raspravama kako spriječiti i boriti se protiv nasilja nad ženama, kao i obiteljskog nasilja, no ogromno iskustvo tijekom 25 godina rada Sv. Ane mogao biti primjer dobre prakse svim državama članicama”, naglasila je Petir. Ona je također istaknula da „kada je u pitanju obiteljsko nasilje, ono se ne smije tolerirati, ono nema isprike ili opravdanja. Jedna žena ili jedno dijete žrtva nasilja je već previše”, naglasila je Petir.

Slovačka zastupnica Anna Záborská, koja ujedno i predsjeda Intergrupom Europskoga parlamenta za obiteljske politike, supredsjedajući ovom konferencijom izrazila je veliko poštovanje i zahvalnost prema ravnateljici sestri Suzani Samardžić zbog svega što čini vodeći Dom Sv. Ane i brinući se o žrtvama nasilja. „Prema procjenama Vijeća Europe jedna od pet žena u Europi žrtva je nasilja. Moramo se zauzimati više kako bismo pomogli žrtvama jer su često djeca žrtve obiteljskoga nasilja i sami skloni nasilju kasnije u životu. Kako bismo iskorijenili nasilje moramo početi s obrazovanjem pri čemu naša djeca moraju razumjeti i naučiti poštivati ljudsko dostojanstvo”, rekla je Anna Záborská.

Predsjednik Federacije katoličkih obiteljskih udruga u Europi (FAFCE) Antoine Renoard istaknuo je kako se FAFCE ne brine samo o katoličkim obiteljima, nego su pokret koji ima utemeljenje u kršćanskom nauku. Danas imaju dva zadatka, a to su širenje svoje mreže (dosad su prisutni u 16 država) te aktivnosti kojima bi osigurali da državne politike ne naštete obiteljima. Naglasio je i postojanje četiriju velikih kriza s kojima se moramo suočiti danas i pronaći prave odgovore – demografske, migrantske, krize nezaposlenosti te krize obrazovanja.

Ravnateljica doma s. Suzana Samardžić, članica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog ukratko je predstavila djelovanje ustanove kazavši kako se Dom, osnovan tijekom rata, od 1993. godine brine o ženama i djeci s područja Republike Hrvatske, neovisno o njihovoj vjerskoj, nacionalnoj ili drugoj pripadnosti, a od 2001. prva su registrirana ustanova socijalne skrbi takve vrste u Hrvatskoj.

Tijekom ovih 25 godina, kroz Dom je prošlo preko 1700 osoba, od čega su dvije trećine djeca. S. Suzana Samardžić naglasila je kako žene i djeca imaju mogućnost boraviti u domu najdulje šest mjeseci, iznimno do godinu dana, a smještaj je moguć 24 sata dnevno na zahtjev centra za socijalnu skrb ili MUP-a. Psihosocijalni tretman žrtava obiteljskog nasilja provodi stručni tim; socijalna radnica, stručna radnica i psihologinja s ravnateljicom, a u ostale aktivnosti uključuju se i volonteri. Naglasila je kako u okviru Doma postoji i savjetovalište za žrtve obiteljskoga nasilja koje nisu smještene u domu kojima pružaju i materijalnu pomoć u obliku opreme za novorođenčad i djecu do treće godine života. Osim toga, od 2015. provode Program psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji u suradnji s Ministarstvom pravosuđa za klijente s Prekršajnih sudova s područja PGŽ koji nisu u vezi s korisnicama u stacionarnom smještaju. Taj se program dijelom financira od strane Ministarstva, a većinu troškova pokriva Riječka nadbiskupija.

Iznijela je i neke statističke podatke, primjerice da se 37 posto žena vratilo zlostavljačima, a 26 posto se osamostalilo dok se 30 posto njih snašlo kod roditelja ili rodbine. Posebno smatra važnim utjecaj duljine boravka u domu na kasniji život jer su se žene koje su dulje boravile, samo u manjem broju slučajeva vratile zlostavljačima.

VIDEO:

​​​preuzeto sa narod.hr

Četvrt stoljeća 'Sv. Ane':
U obiteljskom nasilju najviše stradavaju djeca

Predstavljanjem knjige o iskustvima rada caritasovog Doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja Sv. Ana i stručnim skupom taj je dom – prva takva ustanova socijalne skrbi registrirana u Hrvatskoj – obilježio dva i pol desetljeća rada.

Na 25. godišnjicu prijema prvih korisnica, 20. rujna, u Nadbiskupskom domu je predstavljena publikacija doma Sv. Ana, a u petak su na stručnom skupu o problematici obiteljskog nasilja okupljeni eminentni stručnjaci. Oba skupa su naglasila da u obiteljskom nasilju najviše stradavaju djeca, a posebno to poručuje i sama publikacija.

Misli vodilje te knjige su, kako je rekla recenzentica s. Veronika Popić, riječi koje je zapisala jedna djevojčica, istaknute na naslovnici: »Ja bi voljela sanjati san da se mama i tata pomire i da svi živimo zajedno«.

»Temelji dio knjige čine svjedočanstva iz materijala prikupljenih u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja u Domu Sv. Ana. Ovu knjigu čine riječi osoba koje su odvažne sanjati bolju budućnost za čovjeka i čiji su snovi postali stvarnost«, izlagala je, među ostalim, s. Popić i zaključila riječima jedne majke, žrtve nasilja: »Ja hoću, želim i mogu dalje«.

Ideja o knjizi nastala je na temelju materijala koje je psihologinja u Sv. Ani prof. Laura Pavičić koristila u radu s djecom. »U domu radimo i s djecom i s majkama, ali je u publikaciji naglasak na djeci, više ih je, njihova je patnja dublja. Svoj djeci je zajedničko da žele živjeti u sretnoj obitelji«, rekla je Pavičić poručivši da je glavna zadaća doma – stalnim primjerom kako se u ljubavi i sigurnosti živi u obitelji – prekinuti prenošenje nasilja s generacije na generaciju. Isto je istaknula s. Suzana Samardžić, ravnateljica doma od njegovih početaka, rekavši da je do sada dom imao 1.690 korisnika, od kojih oko tisuću djece.

»Cilj ove publikacije je prevencija nasilja, pokazati da su posljedice nasilja teške, posebno kod djece, te senzibiliziranje javnosti za tu problematiku«, objasnila je s. Samardžić.

U malom dodatku knjige, naslovljenom »Ljubav na djelu«, o radu doma pišu njegovi djelatnici, suradnici i podupiratelji. »Knjiga je prevedena na četiri jezika, publicirana pod pokroviteljstvom Riječke nadbiskupije, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstva pravosuđa, PGŽ-a i Grada Rijeke«, objasnio je inicijator i urednik knjige Bruno Lončarić, rekavši da je publikacijom poslana važna i dobra poruka.

»Dom Sv. Ana je 25 godina primjer ljudske solidarnosti i svakodnevnog življenja ljubavi na djelu. Koliko god je nasilje strašno, još je jača ljubav. Zato nam ovaj dom poručuje da se otvorimo jedni drugima, da živimo ne jedni uz druge i mimo drugih, nego jedni s drugima bez obzira koje smo vjere, nacije, spola; da pomažemo, da živimo ljubav djelima«, rekao je mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup na predstavljanju knjige, isto tako izdvojivši da je dom počeo raditi u vrijeme Domovinskog rata posebno zahvaljujući i pokojnom nadbiskupu Antonu Tamarutu.

Čestitku i zahvalu za plemenit rad doma uputili su i dr. Karla Mušković, socijalna pročelnica Grada Rijeke i Marko Boras Mandić, zamjenik župana PGŽ-a.

Pomoć žrtvama treba biti multidisciplinarna

Stručnim skupom »Dinamika rada sa žrtvama obiteljskog nasilja kroz vrijeme« – na kojem je u Ordinarijatu Riječke nadbiskupije Dom Sv. Ana okupio stručnjake različitih područja – aktualizirano je mnogo toga iz problematike nasilja u obitelji, ali i šireg konteksta.

Skup je otvoren izvrsnim izlaganjem o duhovnom osnaživanju obitelji isusovca prof. dr. p. Mije Nikića u kojem je, uz ostalo, poručio da pomoć žrtvama obiteljskog nasilja treba biti multidisciplinarna, zato jer su pogođene na svim razinama.

Dr. sc. Igor Kanižaj je temeljem provedenih istraživanja govorio o novim oblicima nasilja putem novih medija kod djece i mladih; Marijana Žunić, voditeljica Odsjeka za maloljetničku delinkvenciju PU Primorsko-goranske iznijela je statističke podatke obiteljskog nasilja u PGŽ; psihologinja Sandra Lipovac izlagala je o radu sa žrtvama obiteljskog nasilja iz aspekta riječkog Centra za socijalnu skrb, a psihologinja Tamara Žakula Desnica o psihološkoj podršci zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci. Dr. sc.

Jasminka Zloković govorila je o osnaživanje obitelji, a članovi stručnog tima Doma Sv. Ana – Sanja Borić, Dragan Lovrović i Marina Kocijan Ratkajec predstavili su 25 godina rada Sv. Ane.

​​​Autor: Mirjana Grce
Snimio Roni Brmalj

Obilježavanje 25 godina rada Doma
Rijeka, 1993. – 2018.

Predstavljanje publikacije u povodu 25 godina Doma sv. Ane

četvrtak, 20. rujna 2018. u 19 sati
Dvorana Riječke nadbiskupije, Ul. Ivana Pavla II. br. 1, Rijeka
sudjeluju: mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup, s. Suzana Samardžić, s. Veronika Mila Popić, Irena Hrvatin, Laura Pavičić, Bruno Lončarić, vokalna grupa Putokazi

Stručni skup:
Dinamika rada sa žrtvama obiteljskog nasilja kroz vrijeme

Program

• od 8.30 sati, prijava sudionika
• od 9 sati, Uvodni dio, sudjeluje mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup, predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH, PGŽ-a, Grada Rijeke…
• od 9.30 sati, prof. dr. p. Mijo Nikić, DI: „Duhovno osnaživanje obitelji“
• od 9.45 sati, dr. sc. Igor Kanižaj, izvanredni prof. na Fakultetu političkih znanosti: „Novi oblici nasilja putem novih medija kod djece i mladih“
• od 10 sati, Marijana Žunić, voditeljica Odsjeka za maloljetničku delinkvenciju PU Primorsko-goranske: „Postupanje policijskih službenika u kriminalističkom istraživanju prekršaja i kaznenog djela nasilja u obitelji“
• od 10.15 sati, Sandra Lipovac prof. psih., Centar za socijalnu skrb Rijeka: „Rad sa žrtvama obiteljskog nasilja s aspekta Centra za socijalnu skrb“
• od 10.30 do 10.45 sati, stanka
• od 10.45 sati, Branka Žigante-Živković, sutkinja, Visoki prekršajni sud RH „Gdje smo bili i gdje smo sada“
• od 11 sati, Tamara Žakula Desnica, prof. psih., Dječji dom Tić: „Psihološka podrška zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci“
• od 11.15 sati, dr. sc. Jasminka Zloković, Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za pedagogiju. „Osnaživanje obitelji“
• od 11.30 sati, Sanja Borić, Dragan Lovrović, Marina Kocijan Ratkajec, stručni tim Sv. Ane - Caritasovog doma za žene i djecu-ŽON: „Prikaz 25 godina rada Doma“<<
• od 12 do 13 sati, rasprava i zaključci

moderator: Danijel Delonga

Izlet na Plitvička jezera

02.08.2018.g. išli smo na Plitvička jezera. To je bio zajednički izlet korisnika doma, volontera i djelatnika. Don Goran iz Pastoralnog centra na Plitvicama (župa Marije Majke Crkve) nam je osigurao besplatne ulaznice za obilazak nacionalnog parka, kao i ručak u pastoralnom centru.
Izlet je svih oduševio, a posebno djecu. Uživala su u šetnji, vožnji brodom i vlakićem. Nakratko nas je omela kiša, ali ni to nam nije pokvarilo oduševljenje prirodnim ljepotama Nacionalnog parka Plitvička jezera. Obilazak je trajao tri sata,nakon čega smo otišli na ručak, a onda opet u autobus i natrag za Rijeku. Svakako jedan lijepo provedeni dan kojeg će svi dugo pamtiti.

Slavlje zaštitnice Doma

Dobitinici zahvalnica Doma Sv.Ana

Ravnateljica Caritasovog doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja „Sv. Ana" s. Suzana Samardžić 26. srpnja u crkvi Sv. Josipa u Rijeci u pozdravu mnogobrojnim dobrotvorima, kao i bivšim i sadašnjim korisnicima Doma, na proslavi nebeske zaštitnice te karitativne ustanove koja ove godine proslavlja 25. obljetnicu rada istaknula je: „Svatko je od vas, dragi prijatelji, po svojim prilikama postao u nekom trenutku naše povijesti dio naše priče, dio nas. Svatko je ugradio sebe sama u ovih 25 godina - mogu slobodno reći - naše sv. Ane. Zato mi pozdraviti vas ovdje danas predstavlja veliku čast, radost i nadasve - zahvalnost.

Podsjetila je na početke kada su korisnici Doma bile žrtve Domovinskog rata. Stradali, zatočeni u logoru i minskim poljima, obitelji ratnih žrtava… postali su naša svakodnevica. Zahvaljujući viziji naše nadbiskupije, Caritasa Riječke nadbiskupije i Petra Quendlera te njegovoj brzoj intervenciji - Caritasa Koruške, Dom sv. Ane u kratko je vrijeme dovršen i opremljen. Uvjereni da smo konačno uhvatili konce u svoje ruke, već na počecima djelovanja ostali smo zatečeni novom, nepredviđenom i gorućom potrebom - javlja se sasvim nova kategorija žrtava; počeli smo pružati smještaj majkama i djeci – žrtvama obiteljskog nasilja, kazala je s. Suzana. „Valja imati na umu da je obiteljsko nasilje tada bilo nešto o čemu se nije govorilo, patologija odnosa u obitelji nije se javno niti spominjala. Govorimo o vremenu kada nisu postojali ni zakoni i pravilnici kako zaštiti te žrtve. No, žrtve su bile tu, a mi smo život majki i djece morali naučiti zaštititi. I učili smo, zajedno sa svima vama. Ponajprije naučili smo dati sebe - svoju stručnost, a nadasve ljubav koja se pokazala ključnom i pokretačkom snagom onda kad smo bili u najvećim kušnjama mislili da se, iz one malene ljudske perspektive, ne isplati. Upravo ovim načinom rada razvili smo i proširili programe daleko više od zadanog, u suradnji sa svim institucijama, udrugama, medijma zajedno s volonterima i donatorima i to je polučilo rezultate izvrsnog oporavka cijele obitelji."

Do kraja protekle godine u Caritasovom domu sv. Ane boravilo je 1648 korisnika, žena i djece. U prosjeku godišnje primamo do 100 korisnika, rekla je ravnateljica. „Bez naših korisnika, naših majki i djece ne bi bilo ni nas, zato je danas moja najtoplija zahvala upućena upravo našim korisnicama koje su nam u najtežim razdobljima života pružile svoje nježno povjerenje i zajedno s nama činile i vjerovale da ćemo u suradnji s Gospodinom sve izvesti na dobro."

Misno slavlje predvodio je ravnatelj Caritasa Riječke nadbiskupije mons. Nikola Uravić u zajedništvu sa župnikom don Nikom Cvitkušićem i fra Ivanom Dominikom Iličićem. U propovijedi je kazao kako Dom „Sv. Ana" majkama i djeci pruža privremeni dom u kojemu mogu osjetiti ljubav, pozitivno ozračje, radost, mir i snagu za bolji i ljepši život. Osim toga, Dom posebnu pozornost posvećuje i rehabilitaciji samog nasilnika, a sve to ne bi bilo moguće bez kršćanskog duha koji nose djelatnici Doma. „Djelatnost Caritasovog doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja uklapa se u cjelovito djelovanje Crkve, posebno naše Riječke nadbiskupije. Od onoga što čini Ured za obitelj kao preventivno djelovanje: predbračnim tečajevima za brak, savjetovalištem i drugim aktivnostima, do liječenja rana koje nastaju zbog nasilja u obitelji i drugih nevolja koje prate obiteljski život gdje ovaj Dom 'Sv. Ane' poprima svoj puni smisao." U nastavku je podsjetio i na druge karitativne ustanove u Riječkoj nadbiskupiji, te najavio skorašnje otvorenje doma za dementne osobe na Sušaku. Zaključujući propovijed zahvalio je djelatnicima i volonterima Doma „Sv. Ane" na spremnosti pomoći drugima čime ostvaruju promisao Božje ljubavi.

Na kraju mise mons. Uravić i s. Samardžić uručili su Zahvalnice te keramičke radove - rad majki i djece Doma, volonterima i dobrotvorima te riječke karitativne ustanove. Dobitnici Zahvalnica su: župa Presvetog Srca Isusova (Križišće), Ozren Fućak, Iva Laco, Ivica Dražić, Nikola Kurti, Mirjana Grce, Bruno Lončarić, ravnateljica Učeničkog doma „Podmurvice" prof. Ljiljana Kencel, zbor svetište Trsat, Jasna Buketa, Günter i Ute Geier, s. Ana Marija Rakocija, Karla Mušković, Dragica Marač, Lidija Petrovački, Slavica Batista, župnik župe sv. Josipa don Niko Cvitkušić, Aleks Tešin, Mirela Likar, FRAMA Trsat, postumno Franjo Dukić, Zlatka Splajt, Peknjica Čavjanka - Aranka d.o.o. Čavle, Snježana Arsenić, Asterion Violette, Ivo Furlanis, Davor Šipić, Vladimir Tomić, Nikola Depikolozvane, Marina Medanić, OŠ Podmurvice, ravnateljica Dubravka Dužević i PIK d.d. Rijeka.

​​​(IKA)

Izlet na ranč

19.07.2018.g. išli smo na izlet na ranč Udruge „Pegaz“. Bilo nam je jako lijepo. Cijelo jutro smo proveli u prirodi i sa životinjama. Jahali smo, igrali se, hranili životinje i uživali. Nitko od nas neće zaboraviti jučerašnji dan.

​​​Nadia P.

U Astronomskom centru

U četvrtak 05.07.2018.g. posjetili smo Astronomski centar Rijeka. Dočekala nas je voditeljica Centra gđa Andrea Cvitan. Djecu je najprije oduševio pogled s terase jer se cijeli grad vidio kao na dlanu. Potom nas je voditeljica provele kroz prostore Centra i upoznala nas s radom istog. Na kraju smo se zaustavili u planetariju gdje smo pogledali edukativni crtani film“ Putovanje male zvijezde“.
To je za djecu bio poseban doživljaj i baš su uživala u svakom trenutku. Po dolasku u Dom odmah su napravili crteže na temu planeta. Te crteže ćemo poslati gospođi Andrei i bit će izloženi, zajedno s ostalim radovima posjetitelja, u prostorijama centra.

Posjet predsjednice

Dana 15.06.2018.god. na sam dan sv.Vida, zaštitinika našeg grada, svojim posjetom počastila nas je predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar - Kitarović.
Ukratko smo predsjednicu i njene suradnike upoznali s programom rada našeg Doma, pričala je s korisnicama i bila je otvorena za njihova pitanja. Najzanimljivija pitanja su postavljali, naravno, naši najmlađi korisnici koji su se druženju s predsjednicom jako veselili.
Ovo značajno druženje ovjekovječili smo fotografiranjem i zahvalili predsjednici na posjeti.

Nagrada Grada Rijeke s. Suzani Samardžić

S. Suzana Samardžić, ravnateljica Sv. Ana - Caritasovog doma za žene i djecu - žrtve obiteljskog nasilja, ovogodišnja je dobitnica Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ koja joj je uručena na Svečanoj sjednici Grada Rijeke 13. lipnja u riječkom HNK „Ivan pl. Zajc“. Nagradu je dobila za 25 godina uspješnog vođenja Doma koji je zbrinuo mnoge majke i djecu u nevolji. Članica je Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog koji je sinonim za djelovanje ove ustanove nadbiskupijskog Caritasa. S. Suzana od samih početaka je bila jedan od pokretača osnivanja Doma, a nakon toga brižno i požrtvovno ga vodi već 25 godina.

Iako je prošlo 25 godina s. Suzana zadržala je početni zanos, ljubav i brigu prema čovjeku u nevolji. Još uvijek je puna planova za obogaćivanje i poboljšavanje djelovanja Doma. „Ovo priznanje Grada Rijeke mogu primiti samo kao priznanje ovome Domu i zbog toga sam radosna. Za sve ove godine i sve dobro što smo učinili moram zahvaliti svojim suradnicima, stručnom timu i brojnim dobrim ljudima koji su s nama, podržavaju nas i pomažu. To je zaista vojska ljudi bez kojih ništa ne bih mogla“, rekla je S.Suzana nakon primanja nagrade.

Dom je osnovan u ratnim godinama, 1993., kada je uz pomoć karitativnih ustanova iz Austrije pokrenut kao Caritasov dom za žene žrtve ratnih stradanja. Nakon ratnih godina profilirao se kao Dom za žrtve obiteljskog nasilja te s vremenom nadopunjavao djelatnosti i usluge u skladu sa zakonima RH koji su se također razvijali i mijenjali u smjeru sve bolje zaštite žena i djece. Danas osim što pruža utočište ženama i djeci koja su prisiljena napustiti svoj dom zbog nasilja, nudi i programe resocijalizacije te radi i s počiniteljima nasilja. Godišnje Dom primi oko tridesetak žena i duplo više djece.

​​​Helena Anušić

Uskrsna čestitka

Sretan i blagoslovljen Uskrs, želi vam od srca, za Sv. Ana - Caritasov dom za žene i djecu - žrtve obiteljskog nasilja

s.M. Suzana Samardžić, ravnateljica

Proslava Dana žena u Domu

Povodom 8. ožujka pripremili i smo iznenađenje za naše mame. Napravili smo im prekrasne torte s puno šlaga i jagoda. Nakon izrade i ukrašavanja torti, za mame smo priredili mali domjenak. Sve smo ih pozvali u blagovaonicu gdje smo poslužili tortu i kavu sa šlagom. Mame su bile jako iznenađene i oduševljene,a i mi djeca smo bili nestrpljivi da čujemo kako im se sviđaju naši kolači. Baš nam je bilo lijepo i zabavno.
Htjeli bismo to ponoviti još koji put.

​​​Nadia P. ( 6.r.)

Pripreme i odluke u korizmi

Za mene je korizma vrijeme kada se odričemo nekih stvari koje nam nisu baš dobre, a puno smo ih koristili. S time želimo napraviti bolje sebi, da se osjećamo bolje i da vidimo da se i bez toga može. S korizmom dočekujemo Uskrs. Bilo bi najbolje da ga dočekamo s tim da znamo da smo učinili nešto dobro za sebe, ali i za druge.
Korizmeno vrijeme je vrijeme obraćanja Bogu, vrijeme molitve i dobrih djela. Kršćani se tada pripremaju za Uskrs. To je prilika da promijenimo svoje ponašanje prema drugima i malim sitnicama uljepšamo njihov život. Trebali bi se više okrenuti sebi i popraviti ono što smatramo da nije u redu. Treba se odricati da bi se očistili od onoga što se vremenom nakupilo.
U to vrijeme treba živjeti ljubav i poštenje, prema sebi i drugima.

​​​N.P. 12 godina

Korizma je put ka svetosti kroz molitvu, vjeru i odricanje. To je početak mijenjanja sebe sa nadom da će Bog spustiti svoje milosrđe na mene i meni drage ljude.

​​​Mama S.G.