Aktualnosti - 2015.

Božić 2015.
Sv Ana Rijeka - Božić 2015.

Uronimo u otajstvo Isusovog rođenja kako bi bili svjedoci njegovog milosrđa i ljubavi u svemu što nas okružuje.
Ove misli uz molitvu, upućujem svim dragim prijateljima, dobročiniteljima i volonterima Sv.Ane.
Čestit Božić i obilje Božje milosti i blagoslova u 2016.god., želi Vam
s.M.Suzana Samardžić

03.12.2015.

Konferencija karitativnih ustanova

Sv Ana Rijeka - tribina

U prostorijama nadbiskupijskog Caritasa u Rijeci 3. prosinca održana je adventska konferencija za novinare na kojoj su predstavljene karitativne djelatnosti u protekloj godini. „Vrijeme došašća je vrijeme jačanja solidarnosti s najpotrebnijima“, rekao je ravnatelj Caritasa mons. Nikola Uravić. Objasnio je kako je cilj ovog predbožićnosg susreta potaknuti ljude da misle na najpotrebnije te podrže rad karitativnih ustanova. Bez pomoći dobrotvora one ne bi mogle djelovati. „Papa Franjo uskoro će otvoriti Godinu milosrđa. U s vojoj poruci za tu prigodu Papa poziva ne samo na duhovna djela molitve i oprosta, nego i na konkretna djela pomoći bližnjima. To je dakako i poziv svima nama da iskažemo milosrđe prema drugima i jačamo mrežu solidarnosti.“

Pored ravnatelja Caritasa, pregled rada u protekloj godini novinarima su iznijele i voditeljice karitativnih ustanova Riječke nadbiskupije: Prihvatilišta za beskućnike „Ruže sv. Franje“ i Socijalne samoposluge, Kuće utočišta sestara Milosrdnica, Doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja „Sveta Ana“ te hospicija „Marija Kozulić“.

Djeca, stariji i nemoćni, bolesni, nezaposleni, zlostavljani, zaboravljeni, odbačeni… korisnici su Caritasovih programa pomoći. Caritas Riječke nadbiskupije u prošloj je godini pomogao više od 2000 osoba ili obitelji. Redoviti programi pomoći dosegnuli su više od 800 osoba, a pored toga uoči svakog Božića i Uskrsa nadbiskupijski se Caritas pobrine da se u svim župama podijeli 1000 blagdanskih paketa s prehrambenim proizvodima. Pomoć se pruža u materijalnim potrepštinama za djecu, novcem za knjige, sustavom kumstava, dostavljanjem bolničkih kreveta, posudbom ortopedskih pomagala, izdavanjem higijenskih potrepština, ogrjevom ili plaćanjem dijela troškova režija, nabavkom rabljenog namještaja ili kućanskih aparata. Pored toga, 42 osobe potražile su i psihoterapijsku ili savjetodavnu pomoć, a Caritas nudi i besplatan tečaj engleskog jezika za sve dobne uzraste.

Voditeljica Doma Sveta Ana, s. Suzana Samaržić predstavila je novinarima posebnosti njihovih korisnika, žena i djece koji su žrtve obiteljskog nasilja. Cilj je uvijek resocijalizacija korisnica, želja je omogućiti im da započnu novi život daleko od obiteljskog lostavljača. No, novi program koji se provodi u okviru misije Doma je upravo rad sa zlostavljačima. Program se provodi pod paskom Ministarstva pravosuđa tako što sud zlostavljačima određuje pohađanje terapije. Tijekom ove godine Dom je primio 33 žene i 39 djece, a 13 zlostavljača pohađalo je terapiju.

Resocijalizacija je cilj i Prihvatilišta za beskućnike čije je djelovanje predstavila Livia Moskatelo. Kroz prihvatilište je od njegova osnivanja 2007. godine prošlo 500 osoba, a u 2015. godini je njih 60 koristilo prenoćište. Mnogi od njih uspjeli su se uzdignuti iz statusa beskućnika.

Kuća utočišta sestara Milosrdnica radi sa sličnom skupinom ljudi, često baš korisnici Prihvatilišta dolaze sestrama na ručak. No, onih koji dolaze po topli obrok puno je više. Dnevno s. Emanuela Rakocija podijeli 80 ručkova, što je oko 23 460 obroka godišnje. „Brinemo za one na rubu društva, osim obroka pružamo im i mogućnost pranja robe i održavanja osobne higijene. U tom radu ima i neugodnih trenutaka, ali treba imati puno razumijevanja“, objasnila je s. Emanuela. „Treba imati ljubavi kako bi činili djela milosrđa“, zaključila je.

Djelovanje hospicija predstavila je ravnateljica s. Daniela Orbanić te podsjetila da je boravak u hospiciju za korisnike besplatan, a troškove dijelom pokriva HZZO, a ostalo se financira donacijama. Za korisnike brine stručni medicinski tim kojemu je zadaća i želja da korisnici posljednje dane života provedu dostojanstveno i što ugodnije moguće. Od osnutka u siječnju 2013., hospicij je primio više od 500 korisnika.

Svi su sudionici konferencije za novinare izrazili zahvale dobrotvorima i donatorima te pozvali ljude dobre volje da podrže njihove djelatnosti.


Rijeka, 24.11.2015.

Uopćenja s tribine Pastoral i razmjena iskustava u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja u crkvenim karitativnim ustanovama (osobitosti i specifičnosti - zaključno)

1.
U uvodnoj riječi prof.dr.sc.Milan Špehar (duhovnik riječke Sv.Ane), naglasio je da u crkvenom ponašanju njenih službenika još i danas postoje predrasude KOJE VALJA MIJENJATI i ispravljati kad su u pitanju obiteljski odnosi. On zaključuje da crkveni zakon PREDMNIJEVA RAZDVAJANJE od stola i postelje.
Uputio je apel svećenstvu da se drže crkvenog zakona jer nerijetko upravo svećenstvo podržava i brak s batinama samo da bi se održao.
Svećenici po njegovim riječima ponekad i naravno kako koji, nagovaraju ženu da ne napušta nasilnog partnera a sve kako bi brak opstao.
Profesorove su opservacije na tragu ovoljetnih papinih riječi koji je izjavio da je katkada bračnim partnerima nemoguće ostati zajedno. "Istina je ...da postoje slučajevi kad je RAZDVAJANJE NEIZBJEŽNO. Nekada ono čak postaje moralni imperativ." (papa Franjo)

2.
Prihvatilište za žene i djecu u nevolji Mirjam,Caritas Biskupije Mostar,BiH
Gošća prezenterica je naglasila da nasilje u BiH dugo nije bilo kazneno djelo pa su se potrebite obraćale crkvi. 1998. otvara se prva sigurna kuća u Hercegovini čiji je osnivač upravo Caritas.
Radi se o socijalno neuređenoj državi gdje je socijalna skrb svedena na županijsku razinu pa žrtve nemaju zajamčena jednaka prava. 2006. je donesen Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ali nakon napuštanja sigurnih kuća resocijalizacija gotovo i ne postoji. Žrtve jednostavno nisu socijalno zaštićene, nemaju nikakvu materijalnu pomoć države, nemaju čak ni dječji doplatak.

3.
Materinski domovi u okviru crkve,Republika Slovenija
Domovi za majke u R.Sloveniji djeluju 25 godina.
Zavod - Pelikan - Karitas pet je godina bio jedina sigurna kuća u Sloveniji. Posebnost je što ne prihvaćaju žene u akutnoj fazi nasilja u stacionarne kuće jer bi ih nasilnik mogao slijediti. Za takve situacije postoje krizne kuće u koju žena može doći i noću, na tajnoj je adresi i mogu ostati u toj privremenoj sigurnosti mjesec dana.
U majčinskom domu ostaju do godinu dana.

Iz prezentacija susjednih država jasno je koliko pomoć CRKVENIH USTANOVA ovisi o suradnji s državnim institucijama.
Štoviše,djelovanje crkvenih ustanova može biti DJELOTVORNO samo ako ima podršku organizirane socijalne države. Realizam iz Mostara govori da je prepušten sam sebi i da je pomoć neslojevita. Slovenski primjer dobre prakse ukazuje na DVOJAKOST smještaja; STACIONARI su u svom radu posvećeni resocijalizaciji i stručnom radu sa žrtvama nasilja a SIGURNE KUĆE (krizne kuće) smještavaju hitne slučajeve u kojima žrtve borave kraće vrijeme.
ODVOJENE kuće za hitne slučajeve i one za duži rad je nešto što bi hrvatska stvarnost morala involvirati u svoj rad sa žrtvama obiteljskog nasilja.

4.
Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja ,Caritas Nadbiskupije Split
Jedina kuća na potezu od Dubrovnika do Šibenika što sugerira potrebu za otvaranjem još takovih utočišta u dalmatinskom dijelu Lijepe naše.
Profesor Špehar je sugerirao potrebu za većim brojem ovih sigurnosnih točaka a istodobno predložio Splitu promjenu naziva apozicije sklonište u utočište.
Izdvojena je vrlo dobra suradnja sa Centrom za socijalnu skrb na projektu Svi zajedno čiji je cilj poticaj socijalnog uključivanja djece i mladih a koji su u nepovoljnim socioekonomskim prilikama pa nisu u mogućnosti zadovoljiti potrebe za rekreativnim, kulturnim,umjetničkim,obrazovnim i drugim sadržajima.
Ovaj splitski projekt i suradnja sa splitskim Skloništem trebaju poslužiti kao PRIMJER sjajne prakse i uzajamnosti crkvenih i državnih ustanova.

5.
Kuća za žrtve obiteljskog nasilja Caritasa Zagrebačke nadbiskupije
Uključeni su u EU projekt sa sigurnom kućom Duga; Sigurno do posla s Dugom.
Vezano uz realizaciju istog, dvije su djelatnice bile na edukaciji za RADNE ASISTENTE. Djelatnice su svladale određene metode i tehnike traženja posla kako bi mogle pomoći majkama s intelektualnim teškoćama ali i drugima koje se u novoj sredini ne snalaze. Asistentice pomažu i pri pisanju životopisa, zamolbi za posao, uče korisnice kako obaviti intervju, rade dakle na njihovom socijalnom uključivanju. Radi se o kvalitetnom i stručnom karijernom savjetovanju. Ovo je osposobljavanje prepoznano kao vrlo potrebito u stacionarima koji skrbe o žrtvama obiteljskog nasilja.
Caritas Nadbiskupije Zagreb ima i dobro organiziranu naknadnu skrb. Nakon izlaska iz Kuće, korisnice imaju materijalnu pomoć i plaćeni smještaj ZA 3 do 6 MJESECI. Trošak plaćaju donatori preko Caritasa. To je snažan i zlatni poticaj za kretanje u samostalan život.

6.
Caritas Biskupije Šibenik-Prihvatilište za zlostavljane žene i majke s djecom
Prihvatilište prihvaća i maloljetne djevojke koje trpe nasilje u obitelji jer u Šibeniku ne postoje adekvatni domovi za njihov prihvat.
Predstavnice Caritasa Šibenik poslale su snažnu poruku skupu i javnosti; žrtve ne smiju biti PASIVNI AKTERI, žrtvu treba ojačati i osamostaliti. Isto tako uputile su apel župnim caritasima da se jače i kvalitetnije uključe u rad sa žrtvama obiteljskog nasilja.
Istakli su i manjkavost u SURADNJI SA SUDOVIMA (što su istakle i druge hrvatske kuće) a vezano uz bolju INFORMIRANOST o počinitelju nasilja, tijeku sudskog procesa, je li osoba-počinitelj puštena iz pritvora a sve kako bi se obavijestila sigurna kuća i žrtva na vrijeme i sl.
Istaknuta je dakle bolja potreba za suradnjom sa sudovima.

7.
Sv.Ana-Caritasov dom za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja
Riječki dom ima jedini sustavni i kontinuirani rad s počiniteljem nasilja. Temeljem jednogodišnjih Ugovora s Ministarstvom pravosuđa od prošle se godine provodi psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji za klijente upućene s Prekršajnih sudova iz PGŽ. Tretman provodi psihologinja Doma i vanjski suradnik – psihijatar. Zajedno nastoje, kroz individualnu ulaznu proceduru i 16 grupnih tretmanskih susreta te kontakte sa žrtvom, postići sljedeće ciljeve: potaknuti počinitelja nasilja u obitelji da postane svjestan svog nasilnog ponašanja, prepozna svoju odgovornost te usvoji obrasce nenasilnog ponašanja. Svrha provođenja ove zaštitne mjere je sprječavanje daljnjeg nasilničkog ponašanja postizanjem pozitivnih promjena u ponašanju počinitelja nasilja u obitelji.
Nadbiskupija je prepoznala važnost ovog programa te pokriva veći dio troškova tretmana.

Izazovi pastoralnog rada sa žrtvama obiteljskog nasilja
Sažetak Caritasa Zagrebačke nadbiskupije-Kuće za žrtve obiteljskog nasilja

  1. Većina korisnica u primarnim obiteljima nije primila vjeru, nije poučena o svojoj vjeri te je ne prakticira u životu.
  2. Neke korisnice (i djeca korisnici) koji se smatraju katolicima nemaju sve sakramente kršćanske inicijacije.
  3. Velik broj korisnica živi u izvanbračnim zajednicama,dio u bračnim uglavnom sklopljenim bez vjerskih obreda.
  4. Partneri korisnica dolaze iz sličnih obitelji koje ne prakticiraju vjeru.
  5. Opasnost prakticiranja vjere na magijski način ("čarobni štapić").
  6. Razbijanje predrasuda o smještaju u instituciju vjerske zajednice.
  7. Osvješćivanje snage vjere u prevladavanju teških životnih situacija.
  8. Nespremnost za rad na sebi,uključujući i duhovno područje.
  9. Kratkoća smještaja onemogućuje ustrajavanje u pozitivnim promjenama u svim područjima života.
  10. Osobno obraćenje kao temelj za prenošenje vjere djeci.


25.11.2015.

Javna tribina u organizaciji Caritasovog doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci u povodu Međunarodnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama

Sv Ana Rijeka - tribina

Rijeka, (IKA) - "Sv. Ana", Caritasov dom za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja – ŽON u Rijeci, u povodu Međunarodnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama 24. studenoga organizirao je javnu tribinu na kojoj se govorilo o pastoralu u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja u crkvenim ustanovama. Tribina je u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci okupila voditelje iz šest crkvenih ustanova republika Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine koje brinu o ženama i djeci koji su žrtve nasilja.

"Želja nam je okupiti crkvene ustanove koje se bave problemom obiteljskog nasilja kako bi u primjerima dobre prakse dobili poticaje za djelovanje, ali i zajedno vidjeli koje su manjkavosti i problemi kako bi mogli poboljšati ono što radimo", rekla je na početku s. Suzana Samardžić, ravnateljica doma "Sveta Ana" i organizatorica susreta. Uvodnu riječ održao je duhovnik doma dr. Milan Špehar, a okupljene je pozdravio i mons. Nikola Uravić, ravnatelj Caritasa Riječke nadbiskupije pod čijim okriljem djeluje riječki dom.

Predstavnici crkvenih ustanova koje se bave problemom obiteljskog nasilja iznijeli su svoja iskustva u radu sa žrtvama nasilja, ali i počiniteljima. Iz primjera djelovanja prihvatilišta za žene i djecu u nevolji "Mirijam", Caritasa biskupije Mostar i Materinskih domova u Sloveniji, te u usporedbi s caritasovim domovima u Rijeci, Zagrebu, Splitu i Šibeniku, vidljivo je da pomoć koju pružaju crkvene ustanove uvelike ovisi o suradnji s državnim institucijama. Primjer iz Bosne i Hercegovine i Slovenije potpuno je suprotan, i pokazuje da pomoć koju djelatnici crkvenih ustanova pružaju može biti djelotvorna samo ako imaju podršku organizirane socijalne države. Tako su djelatnici doma u Mostaru uglavnom prepušteni sami sebi, država za žrtve nasilja ne daje nikakve potpore i ženama koje se nađu u takvoj nevolji teško je osigurati samostalnost i resocijalizaciju. U Sloveniji je primjer suradnje s državnim institucijama dobar, pa je tako moguće više ponuditi žrtvama obiteljskog nasilja. Stacionari u kojima borave žene i djeca posvećeni su radu na njihovoj resocijalizaciji i osamostaljivanju, a za hitne slučajeve spašavanja od nasilja postoje sigurne kuće u kojima žrtve borave tek kraće vrijeme. Upravo su taj primjer, odvojenih kuća za hitne slučajeve i onih za duži rad s korisnicama, predstavnice hrvatskih domova istaknule kao dobar primjer djelovanja koje bi trebalo slijediti.

U Hrvatskoj je suradnja s državnim institucijama također dobra, premda u mnogim područjima nedostaje više takvih domova. Djelatnici caritasovih domova za žrtve nasilja susreću se uglavnom s istim problemima, a najvažniji je kako zlostavljanje žene ohrabriti i osposobiti da krenu u novi život. Žrtvu treba ojačati, a ne ju pretvoriti u pasivnog aktera, istaknuto je skupu. Najveći je problem zaposlenje koje osigurava samostalnost. Spomenuta je i potreba bolje suradnje sa sudovima, od kojih se očekuje veća zauzetost, brže djelovanje i bolje razumijevanje problematike.

Djelatnica riječkog doma "Sveta Ana" Laura Pavičić predstavila je rad toga najstarijeg doma u Hrvatskoj, osnovanog prije više od 20 godina. Trenutačno u njemu boravi 25 osoba, 9 žena i 16 djece. Tijekom ove godine, do studenoga, Dom je primio 33 žene i 39 djece.

Od ove godine u Domu se provodi i novi program, psihosocijalni tretman s počiniteljima nasilja, kojim je zaokružena misija pomaganja cijeloj obitelji koja je pogođena nasiljem. Cijeli je program određen zakonom i odvija se pod paskom Ministarstva pravosuđa koje, putem sudova, počiniteljima nasilja određuje psihosocijalni tretman. Novi je projekt ipak tek dijelom financiran od strane Ministarstva, pa većinu troškova pokriva Riječka nadbiskupija. Na projektu rade Laura Pavičić i Dragan Lovrović, a u nepunih su godinu dana primili 13 osoba, od kojih je četvero još u programu, četvero ih je završilo, a njih petero je odustalo. U projektu koji ima strogo propisane smjernice klijenti dolaze na 20 susreta, jednom tjedno. Program se provodi s počiniteljima nasilja koje pošalju sudovi, neovisno o tome jesu li im supruge štićenice Doma. Na susretu na kojem su izmijenjena brojna pozitivna iskustva, sudjelovao je i riječki imam Hajrudin Mujkanović, a moderirala ga je Jasna Buketa.

D.D.


Sv Ana Rijeka - tribina

Uvodno obraćanje ravnateljice Sv.Ane
Ovog ljeta Caritasov dom za majku i dijete-žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci-proslavio je 22 rođendan. Zahvaljujem svom Osnivaču na ukazanom povjerenju a i svima Vama dragi suradnici, kolege, volonteri, dobronamjernici - na suradnji i dobrim i čvrstim odnosima.

Neizmjerno mi je drago što smo se MI-Caritasove kuće regije okupile glede razmjene iskustava i nadgradnje našeg osnovnog djelovanja - zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja, borbe protiv kršenja ljudskog prava i glede naših nastojanja da provedemo pravo na život. Ona ne mogu biti nikom oduzeta. Rođeni smo s njima i s njima ćemo umrijeti.
Dostojanstvo osobe ukorijenjeno je u istini da je svaki čovjek osoba, da svaka osoba posjeduje život koji je najveći dar Boga oca. Mi upravo to i činimo - provodimo vrednote kršćanskog humanizma: pravednost, slobodu, miran suživot, solidarnost, toleranciju.

Uvjerena sam da će zaključci s ovoga mjesta biti konstruktivni, upotrebljivi i da će ovakova okupljanja postati praksa.

Danas, 24.11. uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, učit ćemo jedni od drugih, razmjenjivati iskustva, fokusirati primjere dobre prakse, detektirati što manjka, što bi trebalo bolje ili drugačije.
Ponavljam da je ovo početak naših unutarkaritasovih nadgradnji i da ćemo samo otvorenim dijalozima moći kvalitetnije pomoći onima kojima pomažemo. Naravno izražavam želju i vjeru u trajanje ovakovih okupljanja.
U svojoj Sv. Ani sam naučila da je ljubav aktivna zaokupljenost životom i RASTOM onoga što volimo.
Aktivno se zaokupimo u ovih par sati problematikom obiteljskog nasilja i djelovanjem unutar naših caritasovih krila i rastimo kroz ljubav i suradnju.

Profesor Ivan Golub je u knjizi Najprije čovjek rekao da su elementi ljubavi:
BRIGA, ODGOVORNOST, OBAZRIVOST, ZNANJE.
Sakupimo sve te sastavnice danas i polučimo zaključke za budućnost.
Hvala od srca što ste došli!


Sv Ana Rijeka Papa Franjo: Razdvajanje katkada neizbježno

Papa Franjo kazao je tijekom redovite audijencije srijedom (ljeto 2015.) na Trgu svetoga Petra u Rimu da je katkada bračnim partnerima nemoguće ostati zajedno.

“Istina je…da postoje slučajevi kada je razdvajanje neizbježno. Nekada ono čak postaje moralni imperativ.”
Papa Franjo je kazao kako misli na slučajeve nasilja u obitelji i eksploatacije, koji ugrožavaju slabijeg partnera ili malu djecu.
“Oko nas nalazimo nekoliko obitelji u takozvanim, ne volim tu riječ, neregularnim situacijama, i postavljamo sebi brojna pitanja. Kako im možemo pomoći? Kako ih možemo poduprijeti? Kako ih možemo poduprijeti tako da djeca ne postanu taoci svojeg oca ili majke”, kazao je Papa.



Sv Ana Rijeka - Pastoral Sv Ana Rijeka - Pastoral program


Dani kruha
Sv Ana Rijeka - Dani kruha

Povodom Svjetskog Dana kruha, dana zahvalnosti za plodove zemlje, u Sv. se Ani održalo zajedničko i veselo pripremanje RUŽE OD JABUKA. Sudjelovali su svi ; mali, veliki, predškolci, školarci, djelatnici, ravnateljica.

Ružu je modificiralo i diralo mnoštvo ruku; baš kao što Nazorovu zemaljsku harfu "mnogo ruku dira" i bruji "zemlja sva".
Tako je i Anina Ruža brujila od povika i dječjeg veselja i plijenila u konačnici ljepotom i zajedničkim laticama...
Uz simbolično blagovanje, zahvalili su stariji akteri majci prirodi i dragom Bogu na svim plodovima i darovima kojima su tijekom godine bili podareni.

Cilj ovog obilježavanja je po riječima pedagoginje Doma, "podizanje svijesti o zdravoj prehrani te izgradnja pozitivnih stavova prema plodovima zemlje".
Ravnateljica je naglasila da je blagovanje kruha potrebno približiti kao oblik životne i duhovne snage. Priprava je trajala sat i 30 min., no degustiralo se puno kraće i brže...

"Onda bih sasvim tiho izišo pred vrata.
I pustio da ostaneš sam u svom bolu.
Moleći pred pragom, da tvoj gnjev umiri
MIRISNI, BLAGI KRUH NA STOLU."
( Nikola Šop)

I Anina je Ruža umirila tog kišnog, listopadnog poslijepodneva, barem nakratko, tjeskobu u srcima Aninih stanara onako kako je blagi Šopov kruh umirio i samog Isusa...
I kruh i ruža postaju i ostaju svjedočanstvo ljubavi.

Recept za pripremu ruža od jabuka pogledajte ovdje (.pdf)


27.07.2015., "Sv. Ana"- Caritasov dom za majku i dijete- ŽON, proslavio je, u zakašnjenju od jednog dana, svoj 22. rođendan.
Svečanost je započela jutarnjom misom "Sv. Ane".
"Sv. Ana" kao i svake godine prisjeća se svojih zaštitnika - blaženog bračnog para Ane i Joakima koji su poklonili život Majci Sina Božjega.

Ana Joakim Marija

Sv. Ana zaštitnica je majki i braka a utječe joj se upravo za sreću u braku, za brojnu djecu... za kišu...
I tako ta ljetna svetica već godinama, uveseljava stanare Doma. Pjeva se taj dan, slavi se, moli, ugošćuje, uživa u raskoši ljetnih šarenih delicija; krušaka, dinja, lubenica, borovnica, kupina, breskvi, marelica, šljiva, nektarina... Šarenu paletu izobilja i boja darovala je i majka priroda i sveta majka Ana; narančastu protiv depresije, crvenu kao poticaj na aktivnost, ljubičastu za zaštitu i smirenje, zelenu za ublažavanje ljubavne boli i osnaživanje za nove početke...
A svi ti darovi tako trebaju Aninim žiteljima; i malima i velikima i mamama i djeci...

Sv Ana Rijeka

Sv. misu je predvodio mons. Nikola Imbrišak, inače predsjednik Upravnog vijeća Doma.
Nadahnuto je propovijedao o roditeljstvu, izražavajući pohvale dostojanstvu. Radost po njegovim riječima nije u potrošačkom obrascu i sličnim prigodama, već je radost u izvoru dostojanstva. A izvor ljudskog dostojanstva jest sam Bog. Čovjeku zapravo pripada dostojanstvo jer ga je Bog stvorio po svojoj slici. Mons. Nikola poručuje da moramo biti dostojanstveni sami sa sobom a potom i s drugima.
Gitarist benda "Assunta" i orguljašica, s. Gabrijela Ikić glazbeno su pratili euharistijsko slavlje.

Druženje je nastavljeno uz šarenu trpezu koju je osmislila nova djelatnica Doma - domaćica Barbara Malbašić, uz asistenciju i vrijedne ruke svih korisnica. Šarena rođendanska torta s brojem 22, izbrisala je loše dane, uklonila tugu barem tog prijepodneva, a zajedničkim objedom Dom je demonstrirao čin ljubavi...

Okupili su se i bivši i sadašnji volonteri i djelatnici; Vesna Pilaš, ovogodišnja jubilarka (računovođa - 10 god. u "Sv. Ani"), Laura Pavičić (psihologinja, 7 god. u "Sv. Ani"), Sanja Borić (pedagoginja, 13 god. u "Sv. Ani") i sestra Suzana Samardžić (ravnateljica) koja broji 22 godine u "Sv. Ani" baš kao i sama "Sv . Ana".

U mjesecu koji je dobio ime po Juliju Cezaru kad se sjajna plavo-bijela zvijezda Sirius nalazi u zviježđu Canis Majoris, Caritasov dom za majku i dijete - žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci, proslavio je još jednu svoju godišnjicu.

Od čestitara izdvajamo;

"Draga sestro Suzana; Vama, svim djelatnicima i korisnicama Doma ,čestitam od srca blagdan Vaše svete zaštitnice. Neka Vam ona izmoli od Gospodina sve potrebne milosti.", nadbiskup Riječke nadbiskupije, dr. Ivan Devčić

"Vama sestro, osnivaču i svim vašim radnicima i korisnicima, čestitam od srca 22 godišnjicu, s iskrenim željama za dalji uspješan i uzoran rad.", Ružica Validžić, voditeljica Službe za psihosocijalnu pomoć ovlaštenim službenim osobama pri Ministarstvu pravosuđa, Zagreb

SA SUNCEM

Ponesi sunce sa sobom
i neka te ono prati,
a ako je netko s tobom,
neka se sunca prihvati.

Sunce dušu grije
i otvara vidike nove
i nikad umorno nije
ako ga srce pozove.

Na krilima sunca leti
i traži svoje mjesto
i uvijek se sunca sjeti
i sunce sanjaj često.
(V.H.)